Hrvatski sabor je 19. lipnja 2026., po hitnom postupku, donio potpuno novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Zakon je u saborsku proceduru upućen uoči turističke sezone, a jedan od razloga za hitnost bilo je i usklađivanje s nedavnim izmjenama Zakona o strancima. Nakon tri godine primjene prethodnog zakona, cilj novog propisa je učinkovitiji nadzor i stroža kaznena politika prema poslodavcima koji opetovano krše propise o prijavljivanju rada.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih novosti i praktične smjernice za usklađivanje poslovanja.
1. Novi, razmjerni sustav kažnjavanja
Umjesto dosadašnjeg jedinstvenog pristupa, zakon uvodi razmjeran sustav kazni ovisno o tome koliko se puta poslodavcu utvrdi neprijavljeni rad:
- postojeće novčane kazne od 2.650 i 6.630 eura ostaju na snazi za prve prekršaje,
- uvodi se nova, znatno viša kazna od 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca kojem se rad na crno utvrdi treći put u razdoblju od tri godine.
Poruka zakonodavca je jasna – tolerancija prema poslodavcima koji sustavno i ponavljano krše propise se smanjuje, dok se kod prvih prekršaja zadržava dosadašnji okvir.
2. Promjena modela javne objave “crne liste”
Mijenja se način na koji se javno objavljuju podaci o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad. Osim same objave, sankcije se sada šire i izvan novčanih kazni:
- poslodavci koji se nađu na popisu prekršitelja gube mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja (poticaji i programi HZZ-a),
- time se rad na crno izravno povezuje s gubitkom pristupa državnim poticajima za zapošljavanje, što za mnoge poslodavce predstavlja dodatni, neizravni trošak uz samu novčanu kaznu.
3. Obveza dopune prijave do punog radnog vremena
Novost koja se izravno tiče svakodnevne HR prakse: ako radnik već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu, poslodavac ga je dužan prijaviti na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena. Ovo je važno posebno za poslodavce koji zapošljavaju radnike koji već imaju drugi posao (npr. student ili radnik s dva honorarna angažmana) – potrebno je provjeriti postojeći radni status radnika prije sklapanja ugovora i, ako je potrebno, prijavu uskladiti do punog radnog vremena.
4. Preciznije ovlasti i postupanje inspekcije
Zakon precizira odredbu koja uređuje postupanje nadležne inspekcije prilikom nadzora nad prijavljivanjem rada, s ciljem otklanjanja pravnih praznina i olakšane primjene zakonskih odredbi. Dodatno, utvrđivanje neprijavljenog rada sada se provodi isključivo temeljem Rješenja Državnog inspektorata, čime se jasnije definira formalni put utvrđivanja prekršaja.
Što ovo znači za vaše poslovanje
Za poslodavce, posebice u sezonskim djelatnostima poput turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, preporučujemo:
- provjeru da su svi radnici – uključujući sezonske, honorarne i one koji rade kraće vrijeme – uredno prijavljeni prije početka rada,
- reviziju ugovora o djelu, ugovora o poslovnoj suradnji i sličnih obvezno-pravnih ugovora koji bi u praksi mogli prikrivati stvarni radni odnos,
- provjeru radnog statusa novih radnika koji već imaju drugo zaposlenje u nepunom radnom vremenu, radi eventualne obveze dopune prijave do punog radnog vremena,
- internu evidenciju eventualnih prethodnih prekršaja, s obzirom na to da se treći prekršaj u tri godine sada znatno skuplje plaća.
Zaključak
Novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada jasno signalizira da nadzori nad radom na crno neće popuštati, a ponovljeni prekršaji nose znatno veći financijski rizik – i izravno, kroz kazne, i neizravno, kroz gubitak pristupa mjerama aktivne politike zapošljavanja. Pravovremena revizija HR procesa i dokumentacije danas je jeftinija od kazne sutra.
Trebate provjeru usklađenosti vaših ugovora o radu, evidencija ili HR procesa s novim zakonom? Kontaktirajte nas – rado ćemo vam pomoći da vaše poslovanje bude u skladu sa zakonom.
Napomena: tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj.
